Redovna cijena:
Akcijska cijena:
Ucitavanje...

Vaš web preglednik nažalost ne podržava prikazivanje moderhih web sadržaja.
Molimo Vas da instalirate neki od modernih web preglednika:

Unaprijed Vam se zahvaljujemo i nadamo da ćete uživati u novim akcijama!


Ustedite.ba

ustedite.ba
Vaše omiljeno mjesto prije odlaska u kupovinu!

Vase omiljeno mjesto prije odlaska u kupovinu!

Opcije pretrage:

Kategorija:

Filteri:

Cijena (KM):

Kompanije:

SVE KOMPANIJE

    Sortiranje:

    po svježini:


    po cijeni:


    po uštedi:


    prema isteku akcije:



    Kvinoja - bezglutenska žitarica koja regulira probavu i štiti srce

    Kvinoju (Lat. Chenopodium quinoa) - drevnu južnoameričku biljku - nazivaju majkom žitarica. Još prije 5000 godina ova biljka se kultivirala na području Perua, Čilea i Argentine. Uz kukuruz, bila je jedna od dviju osnovnih prehrambenih namirnica u carstvu Inka. Peru i Bolivija su najveći proizvođači kvinoje, iako se ova biljka uzgaja i u SAD-u, Indiji, Japanu te nekim afričkim i europskim zemljama. Kvinoja je otporna biljka i može opstati u raznim uvjetima uzgoja. Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda proglasila je 2013. godinu „međunarodnom godinom kvinoje“, s ciljem skretanja svjetske pozornosti na ovu važnu namirnicu.

    Iako kvinoja se smatra žitaricom, ona je zapravo pseudožitarica, srodna cvekli i špinatu. Njezino lišće ima vrijednost zelenog lisnatog povrća pa se može jesti kao, primjerice, blitva.


    Sastav kvinoje i utjecaj na zdravlje

    Kvinoja ima visoku razinu bjelančevina i smatra se prikladnim izvorom svih esencijalnih aminokiselina. Udio aminokiseline lizin, koja je inače neuobičajena za žitarice, omogućuje rast i regeneraciju tkiva. Omega-3 i omega-6 masne kiseline mogu spriječiti bolesti srca i krvožilnog sustava. Za antioksidativna svojstva ove namirnice zaslužna je visoka razina vitamina E, uz minerale mangan i bakar. Pozamašan udio magnezija i riboflavina (vitamina B2) pomaže u borbi s migrenama. Osim B2, sadrži i ostale B-vitamine, a dobar je izvor i fosfora, kalija te cinka. Izuzetno bogata željezom, kvinoja zadovoljava gotovo polovinu preporučenog dnevnog unosa ovog minerala. Ova žitarica je idealna za regulaciju probave, jer sadrži mnogo netopljivih vlakana koja pospješuju pražnjenje crijeva i štite od bolesti debelog crijeva. Topiva vlakna smanjuju rizik od pojave žučnih kamenaca, snizuju trigliceride i štite od raka dojke, želuca i crijeva. Redovitom konzumacijom integralnih žitarica smanjuje se i rizik od pojave dijabetesa tipa 2. Kvinoja ima niski glikemički indeks i ne povećava razinu šećera u krvi, zbog čega je posebno pogodna za dijabetičare. Ne sadrži gluten i ne izaziva alergijske reakcije, zbog toga pogodna je za prehranu alergičara i dojenčadi. Može se pripremati kao kašica djeci starijoj od sedam mjeseci. Zbog visokoproteinskog sastava kvinoja bi trebala biti neizostavna u vegetarijanskoj i veganskoj prehrani jer je idealan zdravi nadomjestak za meso.


    Priprema kvinoje

    Vanjska stijenka kvinoje gorka je, jer sadrži saponine koji prirodno odbijaju nametnike. Često dolazi na tržište s uklonjenom ovojnicom. No, ako je dostupna u cjelovitom obliku, treba smanjiti količinu saponina u vanjskom omotaču sjemenki ispiranjem pod mlazom hladne vode, uz protresanje i miješanje. Nije preporučljivo duže je namakati u vodi jer gorka tvar može prodrijeti u unutrašnjost zrna.


    Osnovni recept


    Prilikom kuhanja, omjer vode i kvinoje može biti čak 5:1, jer ova žitarica jako upija tekućinu i znatno povećava obujam. Šoljicu kvinoje i malo soli dodajte u vodu i kuhajte dok ne zavrije. Potom smanjite plamenik i kuhajte poklopljeno na umjerenoj vatri 30 do 40 minuta. Kuhana zrna kvinoje postaju prozirna, a bijele se klice odvajaju.


    Savjeti za posluživanje


    Kvinoja može se koristiti slično kao riža i kus-kus, kao prilog pirjanom povrću i salatama, kao dodatak varivima, bistrim i kremastim juhama. Kvinoju možete i samljeti u brašno te od nje raditi beskvasni bezglutenski kruh.

    Kuhanu kvinoju najjednostavnije ćete začiniti dodatkom maslinova ulja ili sojinog umaka, a možete je posuti i sjemenkama sezama. 

    Kvinojinim klicama možete obogatiti sendviče i salate. Svježe voće i orašasti plodovi, pomiješani s kuhanom kvinojom, postat će slastan doručak.